Živorad Vasić je, naravno, savršen domaćin. Po dolasku na intervju, koji je bio zakazan tačno u podne, sa timom magazina Reminder popila sam savršen kapućino, koji nam je poslužila možda i najljubaznija devojka na planeti, a to sve u onom prelepom baru Crowne Plaze, dok su oko nas sasvim nonšalantno defilovali sportski superstarovi – inače gosti hotela. Ubrzo, bili smo u Vasićevoj kancelariji, gde je razgovor mogao da počne.
Zašto volite Srbiju? Pre svega iz ugla poslovnog čoveka, ali i iz ugla momka koji je u najnezgodnije vreme prešao okean u potrazi za vrhunskim znanjem i nakon toga izgradio karijeru u SAD, ali se, ipak, vratio se u Srbiju verujući u njen potenciijal.
Odluka o povratku u Srbiju je kod mene bila emotivna, nije bila poslovna. Želeo sam da budem sa porodicom. Aplicirao sam za poslove dugo iz Amerike, ali su ti razgovori uglavnom delovali krajnje neozbiljno. Kad sam konačno došao na razgovor za posao u Delta Real Estate-u, prvi put sam imao osećaj da sam u jednoj velikoj i profesionalnoj kompaniji, koja ljudskim resursima pristupa po najvišim svetskim standardima. Tako sam rešio da se vratim i da probam. Jednostavno – volim Beograd i Srbiju. Beograd ima svoje nedostatke u poslovnom smislu, ali mnogo toga pruža. Sa ponosom uzimam to da smo od 2008, kad sam počeo u Delti da radim u hotelijerstvu, uradili ogromne stvari za domaće hotelijerstvo i u potpunosti ga promenili. Beograd je sada prestonica u regionu koja ima najviše stranih hotela i veoma bogatu hotelsku ponudu. Stalno napredujemo u odnosu na gradove poput Zagreba, Ljubljane…
Ako govorimo o hotelijerskoj poslovnoj klimi u Srbiji, šta doživljavate trenutno kao najveći izazov?
Svojevremeno, Hajat je imao bukvalno monopol i držao je previsoke cene, tako da niko drugi nije mogao da zaradi. Takođe, avionske karte su bile veoma skupe, a low cost kompanija nije bilo. U Beogradu se u međuvremenu zaista mnogo toga promenilo, tako da više tih problema nemamo. Air Srbija je, po mom mišljenju, najbolja stvar koju je ova Vlada do sada postigla. Time je Beograd postao hub, u koji sada dolazi mnogo veći broj ljudi. S druge strane, rast broja stranih i domaćih turista donosi nove izazove. Svi uglavnom dolaze u Beograd – eventualno posete Kopaonik ili Zlatibor. Ostali delovi Srbije se i dalje malo posećuju od stranih turista, najviše zbog toga što još uvek nemamo dovoljno razvijenu infrastrukturu. Nemamo puteve, a strancima ne odgovara to što im je potrebno mnogo vremena kako bi stigli do nekog mesta, koje bi možda obišli.
Najavljuju se dolasci i otvaranja novih stranih hotela. Nakon što je u prethodnih desetak godina rešeno sve što ste naveli, kako predviđate dalji razvoj beogradske hotelske ponude i hotelijerskog poslovanja?
Ne možemo ništa više da uradimo za hotelijerstvo u Beogradu, dok ne rešimo problem kongresnog centra. Nijedan ozbiljan grad u Evropi nema ovoliki broj hotela, a da ujedno nema i kongresni centar. Imamo avionske kompanije, imamo jake hotele, divan noćni život i najbolje restorane. Dakle, sve ono što stranci vole. Imamo i kulturnu ponudu. No, bez kongresnog centra ne možemo da organizujemo kongres za dve do pet hiljada gostiju. Jedan od razloga zbog kojih Crowne Plaza fenomenalno posluje je to što imamo 13 sala, a sada pravimo još dve nove. Sa 15 sala na raspolaganju, mi smo lideri u kongresnom turizmu. No, i dalje svaki hotel radi samo za sebe. Kad bismo imali kongresni centar, mogli bismo zajedno u Evropi da bidujemo sa ponudama, koje bi podrazumevale dolazak više hiljada stranaca na nekoliko dana, tokom kojih bi 5 ili 6 hotela bilo popunjeno. Kad sam o tome pričao sa prethodnom vlašću, oni nisu imali toliko razumevanja, ali aktuelna vlast ga ima. Mi smo bili veoma zainteresovani u jednom trenutku da investiramo u Sava Centar. Taj prostor jednostavno zahteva jednu ozbiljnu investiciju kako bi se od njega napravio „state of the art“ kongresni centar. Time bi Beograd postao ubedljiv lider u regionu, tako da bismo bez premca dobijali sve kongrese i značajne događaje. Drago mi je što primećujem da sada postoji mnogo više razumevanja za ovo pitanje. Država treba da uvidi koliki potencijal tu leži.
Kako glasi vaša poslovna filozofija, a kako filozofija poslovanja hotela Crowne Plaza? Šta je dovelo do ovakvog uspeha?
Imamo 220 zaposlenih koji su srećni i zadovoljni uslovima u kojima rade. Jedu najukusniju hranu, imaju dan za rođendan, radnika meseca i tromesečja, dobijaju nagrade… Svi naši zaposleni doživljavaju ovu kompaniju kao svoju kuću. Stvorili smo sinergiju i zbog toga sam srećan direktor. Kad bi se taj model proširio po celoj Srbiji, onda bi ova država bila mnogo bolje mesto.
Kako se Crowne Plaza kotira na tabeli Intercontinental Group-a?
Prvi smo i dalje. Držimo prvo mesto po usluzi, mirisu sobe, check in procesu, po zadovoljstvu zaposlenih… Intercontinental Group ima tu tabelu i mi uporno radimo na tome da budemo bolji. Takmičarski duh je dobar, on nam prija.
photo: Rastko Surdić
Kad govorimo o investicijama u regionu, na Intercontinental u Ljubljani možete da budete ponosni – obećali ste građanima Ljubljane velelepnu zgradu, što je i postignuto. Koji su vam planovi kad je reč o daljim investicijama u regionu?
Prve goste smo primili 24. avgusta u Intercontinentalu u Ljubljani i zaista jesmo vrlo ponosni. To je prvi hotel tamo sa 5 zvezdica i prvi strani brend, pored toga što je najviša zgrada u Ljubljani. Još bitnije, za 18 meseci smo uspeli da od jednog praznog i neupotrebljenog prostora napravimo potpuno fascinantan hotel. Investicija je iznosila 45 miliona evra, tako da danas imamo luksuzni hotel sa 165 soba, koji objedinjuje restoran Michelin na poslednjem spratu, sa veličanstvenim pogledom na Sloveniju, spa centar sa bazenom, turskim kupatilom, velikim đakuzijem, saunom, salama za masažu, ogromnom teretanom sa takođe božanstvenim pogledom… To je zaista spektakl, luksuz koji treba videti i doživeti. Žao nam je, naravno, što prvo nismo otvorili Intercontinental Beograd. Nadamo se da ćemo doći i do toga. Kupili smo zemljište, ali i dalje čekamo dozvolu. Voleli bismo da nam ovo zdanje u Ljubljani pomogne da se stvari pokrenu i u Beogradu. Mislimo da bi Intercontinental u Beogradu bio nešto dobro, ne samo za nas već i za grad, radnike, građevinsku industriju i, na kraju, za tih novih 200 radnih mesta koja bismo otvorili. Što se tiče planova, sledeće godine u Knez Mihailovoj krećemo sa gradnjom hotela Indigo. Reč je o brendu Intercontinental Group-e. Biće to jedan mnogo sladak butik hotel sa četiri zvezdice, koji će imati 55 soba. Pored toga, trenutno smo u pregovorima za jednu fantastičnu lokaciju u Zagrebu, gde bismo želeli da izgradimo isto Intercontinental, kao i u Ljubljani. Cilj nam je da obuhvatimo Ljubljanu, Zagreb i Beograd, gde sada imamo Holiday In, Crowne Plazu, Indigo, a nadamo se i tom Intercontinentalu.
Šta od kulturnih i zabavnih sadržaja preporučujete gostima Beograda iz inostranstva, koji dođu ovde prvi put?
Beograd je specifičan grad koji ima veliku ponudu. Pre svega, mislim da je Skadarlija mesto koje ne sme da se zaobiđe, ne samo zbog restorana i žive muzike. U najstarijoj ulici ima mnogo istorije. Mi imamo fantastičnog vodiča koji strancima uspeva da pokaže ceo Beograd za svega tri sata. Obilazak kreće od Hrama Svetog Save, zatim se ide do Skadarlije, pa do Kalemegdana i najzad do Avale. Ta tura je odlična za one koji imaju na raspolaganju samo jedan dan. Ako pričamo o dvodnevnom upoznavanju grada, preporučujem razgledanje grada sa reke i uz vodiča. Čuveni kapetan Pera ima četiri broda za iznajmljivanje, tako sa grupom, ili sami, možete praktično da vidite ceo Beograd sa reke kroz impozantnu turu. Kad je reč o restoranima, mislim da na tom polju prednjačimo i da možemo da stanemo na crtu većini gradova u svetu. Nemamo zvučne brendove, ali imamo gastronomiju koja može da parira skoro svim poznatim svetskim restoranima. S druge strane, etno-turizam se ozbiljno razvija i predstavlja doživljaj za sebe. Svakako, kao domaćini imamo čime da se pohvalimo. Mnogo volim ovaj grad i srećan sam u njemu. Drago mi je kad vidim oduševljenje na licima gostiju ovog grada.
autor: Miljana Nešković