Legat Milene Pavlović Barili u Požarevcu poseduje na stotine vrednih radova umetnice koja je ostavila traga u istoriji avangardnog slikarstva
U neposrednoj blizni požarevačkog Narodnog muzeja, u samom centru grada, nalazi se porodična kuća Pavlovića. Staro, lepo očuvano, prizemno zdanje u Ulici Voje Dulića broj 14, šezdesetih godina prošlog veka postalo je spomen-kuća i galerija slikarke Milene Pavlović Barili. U kući u kojoj je Milena rođena 5. novembra 1909. godine, danas se nalazi stalna postavka njenih radova, mali estetski hram crteža, akvarela, pastela, ulja na platnu, grafika. Neveliki, ugodni prostor povremeno služi kao salon u kome se održavaju predavanja, koncerti i književne promocije.
Na samom ulazu u galeriju stoji memorijalna ploča sa urezanom posvetom: „Milenin dom – njenom talentu, vrednoći i mladosti – mama.” Ovo su reči Danice Pavlović Barili koja je uz pomoć slikara i likovnog kritičara Miodraga B. Protića uspela da sačuva, obelodani i pokloni požarevačkoj publici dela svoje prerano preminule ćerke. Milenin život je iznenada završen 9. marta 1945. godine u Njujorku, četiri meseca posle njenog 35. rođendana.
Galerija u kojoj se nalazi nekoliko stotina umetničkih radova, ali i zbirka Milenine poezije, porodičnih fotografija, pisama, ličnih predmeta i kućna biblioteka, svečano je otvorena za javnost 24. juna 1962. godine.
Milena Pavlović Barili je bila jedino dete Danice Pavlović i Bruna Barilija koji su se upoznali na Minhenskom konzervatorijumu. Milenina majka je bila Požarevljanka, a otac Bruno italijanski kompozitor i pesnik, pa je slikarka najranije detinjstvo provela na relaciji Požarevac – Rim. Osnovno, srednje i akademsko obrazovanje sticala je kako u Srbiji, tako i u Italiji, Austriji i Nemačkoj. Mada se za Milenu kao predavača nije našlo radno mesto u jugoslovenskim školama, nakon nekoliko samostalnih i grupnih izložbi u Beogradu i rodnom gradu, sa oduševljenjem je dočekana u slikarskim galerijama u Londonu, Parizu, Firenci, Rimu… Poslednjih šest godina svog kratkog, a stvaralački veoma bogatog života, umetnica je provela u Americi, gde se između ostalog bavila modnim dizajnom, kreiranjem kostima za balet i dizajnom naslovnica za „Vogue”, „Harper’s Bazaar”, „Country and Town”, „Charm”, „Glamur”.
Pesnici nadrealizma, među njima i sam autor nadrealističkog manifesta Andre Breton, svrstavali su je u svoje krugove, i to im se ne može spočitati s obirom na snu bliske predstave devojaka s krilima, panoramea neobičnih gradova, antičke stubove među magičnim predelime, talase nad kojima su snažne figure anđela, devojački aksesoar, arlekine, dame. Zbog čistoće i lepote izraza, kombinacije boja i motiva, a katkad i kostima likova koje prikazuje, njen rad se može dovesti u vezu sa renesansom. Slikala je autoportrete, koji spadaju u njena najpoznatija dela: “Autoportret sa belom tokom” 1929, “Rudolf Valentino”,1927, “18. PSALM” 1942, “Anđeli i dete (Borba dobra i zla)” 1942, “Autoportret sa velom” 1939, “Autoportret sa štitom i orlom”, 1940
Čak i sa drugih lica koja je prikazivala, kakav je slučaj na slikama Kompozicija, Venera sa lampom i Devojka sa lampom, gledaju nas njene tople, krupne oči, zbog čega umetnički legat u Požarevcu stvarno budi utisak da se nalazimo u Mileninom domu.
Izložba „Čarobna Milena” biće otvorena do 31. marta 2019. Radno vreme Doma Jevrema Grujića je četvrtkom i petkom od 15 do 20 časova, kao i subotom i nedeljom od 11 do 16.
„Čarobna Milena” u Beogradu
Iako se ne radi o godini jubileja, sredinom decembra 2018. u požarevačkom Centru za kulturu premijerno je izvedena predstava „San o Mileni”. Prošlog meseca ova predstava, a zapravo poetizovani scenski prikaz motivisan životom i delom Milene Pavlović Barili, počela je da se izvodi na sceni beogradskog Bitef teatra.
Mesec dana ranije, tačnije 8. novembra prošle godine, u Beogradu u Domu Jevrema Grujića postavljena je izložba „Čarobna Milena”. Prestoničkoj publici predstavljeno je više od četrdest njenih radova, među kojima su autoportreti, portreti Danice i Bruna Barilija, zagonetne, fantastične kompozicije, ilustracije za modne časopise, kao i modna kreacija Igora Todorovića inspirisana umetnicom.
Piše: Ivana Slavković