Hokej je zavoleo u ranom detinjstvu. Kulturu smatra temeljom ovog sporta. Radi na stvaranju boljih uslova za hokej u ovoj zemlji. Marko Milovanović je prvi čovek Saveza hokeja na ledu Srbije i iskusni igrač koji veruje u to što radi.
Marko Milovanović, predsednik Saveza hokeja na ledu Srbije otkriva kako je zavoleo ovaj sport, šta je u samom hokeju najuzbudljivije i kakvi su razvojni potencijali za hokej u Srbiji.
Kada ste se prvi put sreli sa hokejom i kada ste zavoleli ovaj sport?
Pre svega, želeo bih da Vam se zahvalim na inicijativi da uvrstite intervju na temu hokeja u Vaš magazin. Moja priča je veoma jednostavna po pitanju prvog susreta sa ovim sportom. Imao sam svega tri godine. Otac je bio dugogodišnji reprezentativac i kapiten slavne generacije hokejaškog kluba Partizan koja je u sezoni 1985/86. osvojila prvenstvo Jugoslavije protiv slovenačkih Jesenica, pa Vi sami zaključite da li sam imao izbora. Lagao bih Vas da sam od prvog dana zavoleo hokej, jer sa tri godine, kad sam prvi put obukao klizaljke, skoro da nisam znao ni kako se zovem. Izdvojio bih drugarstvo kao temelj moje ljubavi prema hokeju, a kasnije su to održavali razni momenti i uspomene koje ću večno nositi sa sobom kroz život i rado ih se prisećati.
Koliko je hokej zahtevan? Šta predstavlja najveći izazov u ovom sportu?
Ne bih posebno izdvajao hokej od ostalih sportova u smislu koliko je naporan ili koliko odricanja zahteva. To je individualna stvar, tačnije šta si sebi postavio za cilj. Najveći san svakog deteta na planeti, a kasnije izazov za profesionalnog hokejaša, je da se domogne NHL-a (National Hockey League), nakon toga Stanley Cup-a i da se na trofeju Lorda Stanley-a ureže baš tvoje prezime koje ostaje večno na trofeju.
Šta Vam se u hokeju posebno dopalo?
Dopala mi se kultura igrača na terenu. Postoje nepisana pravila u hokejaškoj zajednici, na primer, tokom play-off-a svi puštaju bradu, ne proslavlja se postizanje gola ukoliko je protivnik povukao golmana da bi izjednačio, novajlije u timu znaju gde im je mesto u odnosu na iskusne igrače, igrači na utakmice dolaze u odelima, jer je hokej isto što i posao, itd.
Kako ocenjujete popularnost ovog sporta u našoj sredini kao predsednik Saveza hokeja na ledu Srbije?
Verujem da može više od trenutnog, ovo je daleko od onoga šta hokej zaslužuje. Na savezu i klubovima je da radom i rezultatima to postignu. Nažalost, osvrnuo bih se na ono čime se svakodnevno susrećemo u dnevnoj štampi i na televiziji. Ne želim nikoga da kritikujem, samo sam mišljenja da smo sopstvenom krivicom zaslužni za to što nas drugačiji sadržaj ne okružuje.
Da li se u Srbiji igra kvalitetan hokej?
Trenutno se u seniorskoj konkurenciji Crvena zvezda i Vojvodina uspešno takmiče u regionalnoj ligi sa Slovencima i Hrvatima. Inače, što se mlađih selekcija tiče, imamo jako talentovanu decu koja se bez ikakvih poteškoća rezultatski suprotstavljaju deci iz Rusije, Češke, Kanade sve do trinaeste-četrnaeste godine, a onda na “naplatu” dolazi infrastruktura koja mnogo zaostaje za nabrojanim zemljama.
Kako izgleda klasičan trening koji je važan za uspeh u ovom sportu?
Treninzi se dele po fazama i to zavisi od perioda u kom se igrač nalazi u sezoni. Postoji pripremni (kondicija, snaga, individualna tehnika), takmičarski ligaški (taktika) i takmičarski play-off (oporavak i taktika).
U kom pravcu su okrenuti Vaši planovi kada je Savez u pitanju? Koje uslove za razvoj ovog sporta u Srbiji treba poboljšati?
Planovi saveza su u pravcu razvoja hokeja. Ukoliko želimo da unapredimo hokej, nemamo vremena da se vraćamo u prošlost i komentarišemo gde su prethodnici grešili. Šta to znači? Obaveza saveza, uz neophodnu veliku podršku klubova, je da omogući najbolje uslove za trening i takmičenje postojećim igračima, sa težnjom da dodatno regrutujemo nove članove kvalitetnom ponudom. Dve stavke su od krucijalnog značaja da bi se to ostvarilo. Infrastruktura – klizališta i stručni kadrovi. Da bi se igrači kvalitetno razvijali, neohodno je da imaju najmanje deset meseci led pod nogama. Trenutno imamo tri meseca u Subotici, šest u Novom Sadu, odnosno sedam meseci u Beogradu. Što se tiče stručnih kadrova, neophodna je kontinuirana edukacija koja se vrši na raznim seminarima i kongresima u inostranstvu. Savez u saradnji sa IIHF-om (Međunarodna hokejaška federacija) svake godine usavršava trenere, sudije, ekonome i menadžere na akademiji u Finskoj. Tako da nam je ključni cilj izgradnja hale i poboljšanje uslova na postojećim klizalištima.