U Beogradu ne nedostaje filmske čarolije. Festivali, ali baš dobro odabrani, smenjuju se skoro svakog meseca: Festival autorskog filma, Slobodna zona, Merlinka, Kratki metar. Ima tu delicija za svačija nepca.Ipak, otac svih filmskih smotri je Fest. Prvi je održan između 8. i 16. januara 1971. godine u Domu sindikata. Otvoren je filmom „Meš“ Roberta Altmana. Tada je u okviru pet programa prikazano 73 filma, koje je videlo 105.000 gledalaca. Tako je krenula ekstaza i četiri godine kasnije već je postignut rekord, 252.332 ljudi je kupilo karte.
Festival najboljih filmova sveta, popularni Fest, ili festival festivala, nastao je spontano, na talasu uspeha „Politikine“ revije repriznih filmova, održane 1970. godine u dvorani Kulturnog centra u Beogradu. Iako su u pitanju bili filmovi koji su te godine već prošli kroz bioskope, narod je toliko navalio na pomenutu reviju da su već prvog dana pod pritiskom radoznalih gledalaca popucala stakla na biletarnici. Shvativši da ima izgladnelu publiku, kojoj pored hleba nedostaje igara, potpredsednik Beograda Milan Vukos je organizatoru revije Milutinu Čoliću, novinaru „Politike“, odmah ponudio da napravi pravi festival – ne pitajući šta košta!
I tako je 8. januara, pod sloganom „Hrabri novi svet“, otvoreno jedno novo istorijsko poglavlje.
U vreme kada su praktično svi veliki svetski festivali ostajali bez publike, a neki, poput onog u Veneciji, čak i ugašeni, u Beogradu se dogodilo ne malo čudo –publika se bukvalno tukla za karte. Nema sumnje da je jedan od glavnih razloga za toliko interesovanje bilo to što su novi filmovi tada morali da čekaju i po godinu dana da bi se kod nas pojavili na repertoaru. U vreme kada apsolutno nije bilo drugog načina da se ovde vide novi filmovi, Fest je bio taj koji je ponudio prečicu ka onome šta je aktuelno u svetu.
Odjednom smo mogli da gledamo sve ono što je bilo na repertoaru Njujorka, Pariza i Londona. I to je praktično bila sva marketinška pozadina ogromnog uspeha Festa u prvim godinama. Naravno, bilo je tu i filmova, ali i gostiju od renomea, kakvi kasnije više nisu zalazili u ove krajeve, a koji su na svoj način pothranjivali ideju da je Beograd svet. A Beograd jeste bio svet, i tek će biti.
Robert de Niro je dva puta dolazio na Fest, 1976. i 1978. godine. I dok se prvi put malo ko od novinara interesovao za njega, drugi put je bio jedna od glavnih zvezda. Tada je ispričao kako se prvi put obreo u Jugoslaviji još kao dvadesetogodišnjak, 1963. godine, kada se u Nišu našao bez prebijene pare. Na njegovu sreću, primio ga je u svoj dom neki Nišlija, nahranio ga i pustio da prenoći kod njega!
U memoriji svih ljubitelja filma ostaće urezani Milena Dravić i Dragan Nikolić kako u televizijskoj reklami izgovaraju: „Ah taj Fest, ah taj Fest, pašću u nesvest!
U istoriju festivala upisani su i mnogobrojni veliki svetski glumci i reditelji koji su bili gosti festivala: Marčelo Mastrojani, Harvi Kajtel, Liv Ulman, Bernardo Bertoluči, Sofija Loren, Robert de Niro, Antonioni, Džoni Dep, Miloš Forman, Katrin Danev, Vim Venders, Abaz Kjarostami, Hana Šigula.
Ove godine FEST je obukao novu odoru i opet čeka da popucaju stakla na biletarnicama.
Kompletan program možete pogledati na: https://www.fest.rs/Program
Autor: Aleksandar Đuričić
Foto: Fest foto tim