Direktor Microsoft razvojnog centra u Srbiji, jednog od najuspešnijih razvojnih centara ove kompanije u Srbiji, za Reminder je govorio o srpskom IT tržištu, njegovim najvećim potencijalima, uspesima, kao i načinima na koje Microsoft podstiče informatičko obrazovanje u našoj zemlji.
Microsoft razvojni centar u Srbiji je jedna ozbiljna stavka u CV-u srpske IT zajednice i priča o velikom uspehu. Šta taj uspeh znači za srpski IT?
Naš Razvojni centar je počeo sa radom 2005. Godine a osnovan je kao jedan od prvih razvojnih centara Microsofta u Evropi. Dosta se dobro kotiramo unutar Evrope, u top pet smo u kojima Microsoft radi razvoj i to zaista jeste velika stvar. Ako Microsoft radi razvoj ovde i naš tim može da bude tako uspešan i visoko rangiran, to znači da mi kao zemlja možemo da budemo vrlo uspešni u IT sektoru. To je zapravo i model za druge internacionalne firme, kako mogu ovde da otvore uspešne razvojne centre, ali i model za razvoj zemlje.
Da li je SQL Server zaista „made in Serbia“?
Kad se kaže da je SQL Server „made in Serbia“, to je zapravo tačno. Mi smo ga iskodirali, istestirali i spremili za svetsko tržište iz Beograda.
SQL tim je počeo sa radom 2007. godine u Beogradu, iste godine sam se ja vratio iz Amerike. Tada smo počeli sa, dakle, jednim čovekom u timu. Sada u 2017.godini kada SQL tim obeležava svoj jubilej nas je vise od sto u timu. Od SQL timova van Amerike, mi smo najveći tim. Za poslednju verziju SQL Servera, mi smo odradili više od pola posla u vezi sa SQL Server Engine-om, koji je srce proizvoda.
To je donekle i dokaz da mladi ljudi ne moraju da napuštaju zemlju da bi se bavili informacionim tehnologijama, već da mogu da rade globalne stvari i iz Beograda. Kako gledate na srpsku IT scenu i njen potencijal?
Trenutna situacija u IT-u je najbolja do sada. Microsoft je samo jedna od priča. Tu je Nordeus, jedna od najboljih gejming kompanija u Evropi, a možda čak i u svetu. Seven Bridges radi bioinformatiku. Kroz niz godina rada, oni su izgradili sasvim novu industriju, i to rade ljudi iz Beograda. U Novom Sadu postoje firme koje su odlične i u gejmingu, i u infrastrukturi.
Trenutno je naša IT industrija u velikom zamahu i mislim da se može očekivati samo dalji rast. Ipak, treba videti kako ga dodatno ubrzati, da bismo rasli znatno brže od naših regionalnih suseda, I doprineli poboljšanju trenutne ekonomske situacije.
Kako to može da se postigne?
Veći broj inženjera bi sigurno olakšao i ubrzao rast. Ne mislim tu samo na fakultetski obrazovane inženjere već i na one koji su stekli neformalno znanje. Mi smatramo da taj broj treba udesetostručiti, da bi rast bio onakav kakav može da bude.
To je usko povezano i sa obrazovnim sistemom, čijem razvoju Microsoft značajno doprinosi?
Unutar Microsofta radimo na najbitnijim proizvodima. S druge strane, naša misija je da naš rad i znanja koja stičemo, iskoristimo i u drugim domenima, kako bi svima bilo dobro, kako bi zemlja išla u korak sa svetom, i možda preskočila neke od naših regionalnih suseda. To je naša strateška ideja. Od osnivanja, Microsoft razvojni centar u Srbiji daje svoj doprinos zajednici kroz različite takmičarske i obrazovne programe. Jedan od najpopularnijih je svakako Bubble Cup – takmičenje u programiranju za srednjoškolce i studente. Takođe, u saradnji sa Fondacijom Petlja napravili smo Petlja.org portal, koji će se koristiti za nastavu u osnovnim školama. To je možda i nešto najvažnije što smo uradili. Petaci i šestaci će od sledećeg polugodišta koristiti Petlja portal u nastavi, gde će učiti algoritamsko razmišljanje I na svetski razvijenom portal moći će da testiraju svoja rešenja i edukuju se. U Evropi nema mnogo zemalja u kojima se radi informatika na način na koji će se raditi kod nas. Ta deca će za šest godina doći na fakultet, i imaće znanje iz ove oblasti mnogo vise nego što sada znaju brucoši koji dolaze na tehničke fakultete.
U svetu postoji velika tendencija popularisanja IT zanimanja među ženama. To je takođe nešto što ste prepoznali, čak i pre nego što je postalo opšti trend.
Da, počeli smo da se bavimo približavanjem ove struke ženskoj populaciji, zaista, pre nego što je to postalo deo trenda koji danas postoji. Razmišljali smo uvek o budućnosti našeg Razvojnog centra i ove zemlje. Onda se nametnulo logično pitanje: „Koja je naša šansa da ostvarimo cilj o deset puta većem broju inženjera kroz deset godina, ukoliko polovinu populacije u startu ne uključimo?“
Iz te najosnovnije ideje, krenuli smo u popularizaciju. U našem timu je tada bio zaista mali procenat žena. Uspeli smo da popravimo te brojke, ali su one daleko od onoga što bismo želeli. I dalje verujemo u našu viziju. I dalje verujemo da trenutno može najveći progress da se ostvari sa ženskom populacijom, tako da smo fokusirani na to. U budućnosti, mislim da će IT pretežno postati ženska industrija. Postoje svi preduslovi za tako nešto.
Takođe, prema našem iskustvu, timovi koji su sačinjeni od žena i muškaraca beleže mnogo bolje rezultate. Različiti uglovi gledanja u svakom timu su dobrodošli, jer onda postoji veći prostor za pronalazak inovativnih rešenja.
Autor: Đurđa Petrović