Bekstvo iz grada ne mora biti samo neophodna promena sredine. Budući da Srbija u septembru podseća na veliku svetkovinu kulture, to može biti mnogo više od uobičajenog turističkog predaha. Mokranjčevi dani u Negotinu su, kao i uvek do sada, duhovni aperitiv prve vrste
Dvesta trideset osam kilometara od Beograda. Prema istoku. Mali grad čije je ime prvi put zabeleženo u 16. veku. Negotin je mesto interesantne prošlosti, čiji najlepši i najinspirativniji deo čine legende koje se prenose s kolena na koleno. U istoriju ovog kraja upleteni su Iliri, Tračani, Rimljani, vizantijski vladari. I jedno posebno ime – Stevan Stojanović Mokranjac. Najveći srpski kompozitor rođen je sredinom devetnaestog veka u Negotinu. Duhovnu muziku koju je stvarao na volšeban način, što ga i čini eminentnim stvaraocem u okvirima čitave srpske kulture, obogatio je temama iz nacionalnog korpusa, iz bogatog nasleđa sopstvene zemlje. Nepretenciozno i istinski duhovno.
U poslednjim danima leta, Negotin se nameće kao perfektan izbor za bekstvo iz velegrada ili jednostavno promenu sredine. Ovoga puta ne samo zbog drugačijeg ambijenta, nepoznatog ili manje poznatog kraja, prirode, drugačijeg mentaliteta ljudi. Jer upravo su to glavni razlozi zbog kojih neretko poželimo da se nađemo na nekom drugom mestu, na kratko prekidajući lanac kolotečine i rutine. Taj razlog su više Mokranjčevi dani, koji se u Negotinu tradicionalno održavaju u septembru.
photo: Arhiva TO Negotin
Ove godine, između 23. i 29. septembra, održava se jedna od svetkovina koja čini da čitava Srbija, ne samo Beograd, postaje dinamična pozornica najrazličitijih kulturnih manifestacija. Od muzike do teatra. Kao i prethodnih godina, program se zasniva na poznatom konceptu koji obuhvata natpevavanje horova, horske koncerte, pozorišna gostovanja, balet i mjuzikl, kamerni i simfonijski koncert. Retrospektivni deo same manifestacije zapravo ističe ono najvrednije iz srpske muzičke tradicije. To podrazumeva izvođenje dela renomiranih kompozitora sa ovih prostora, stvaralaca iz različitih epoha čije kompozicije čine unikatno blago jedne kulture. Nastupi folklornih trupa su, kao i do sada, poseban deo programa, a gostujući ansambli iz inostranstva će na svoj način predstaviti doživljaj opusa ovog velikog kompozitora. Književne, likovne i naučne tribine, kao osnova pratećeg programa, dokazuju važnost sinkretizma u umetnosti, dijaloga različitih formi stvaralaštva skoncentrisanih oko iste teme – lika i dela Stevana Mokranjca i istorijskog kulturnog nasleđa.
Biografi Mokranjca opisuju kao boema, kao istinskog poznavaoca Balkana u koji je bio zaljubljen, kao kompozitora koji je nacionalnom sevdahu dao klasičnu, duhovnu formu oplemenjujući ono što je supstanca mentaliteta ovog naroda. Upravo zbog toga je tragao za narodnim melodijama, za muzikom koja je rođena iz kolektivnog duha uzdižući je do večnog trajanja. Zbog toga je septembarsko “bekstvo” više od izleta, više od predaha. To je duhovni aperitiv u kojem se prošlost i sadašnjost sreću na način vredan aplauza. Onakvog kakav je Mokranjac slušao čitavog svog života.
autor: Miloš Paripović