Moderne kancelarije su rezultat suštinske promene u razumevanju psihologije zaposlenih i njihovog odnosa prema mestu na kojem provode najveći deo danaNe, tu nije reč samo o modernom principu open space-a. O kreativnoj organizaciji prostora. O pažljivom odabiru materijala od kojih je sačinjeno sve ono što čini osnovu jednog radnog mesta po meri savremenosti. O bojama i dizajnu koji ne zamara, već inspiriše. O neophodnoj količini svetlosti. O tome koliko prostora je potrebno zaposlenoj osobi da se ne bi osećala skučeno ili ograničeno. Moderno uređene kancelarije savremenih korporacija jesu sve to, ali i mnogo više od toga.
Istraživanje procesa rada i psihologije čoveka koji je prirodom svog posla vezan za određeni prostor, određeni broj sati, određeni broj dana u nedelji dalo je veoma korisne rezultate i odgovore na najbitnija pitanja. Kako povećati motivaciju za rad? Kada ona dospeva u krizu? Kako se razvija odnos prema sopstvenom radnom okruženju? Koliko to isto okruženje utiče na stav zaposlenog? Da li podstiče njegove ambicije, želju da u punoj meri svojih potencijala doprinese konačnom rezultatu? Upravo u tim dilemama i odgovorima leži osnova nove poslovne filozofije velikih korporacija kao što su Google ili Microsoft, pionori novog pristupa fizionomiji radnog prostora na koju su se potom ugledali mnogi.
Otuda i sasvim drugačiji izgled tog istog prostora koji je u prvi mah delovao zbunjujuće, jer odstupa od svega do sada viđenog i tradicijom utvrđenog. Odnos prema sopstvenoj profesiji je jedno, odnos prema konkretnom radnom ambijentu i uslovima rada u njemu su nešto sasvim drugo. U “igri” su i razum i emocije. Istraživanja su pokazala da osećaj komfora u rangu “kao kod kuće”, relaksiranosti, pripadnosti ambijentu značajno motiviše zaposlenog, kao i učinkovitost njegovog angažmana.
Tako su nastali radni prostori na čijem uređenju su radili dizajneri, a osnovu postavili psiholozi. Moderne kancelarije su otvorene, prozračne i prijatne. U isti mah pružaju osećaj intime i pripadnosti. Pored standarnog, ali “upgradeovanog” radnog stola i stolice, tu su delovi sa lejzi begovima i prenosivim uređajima, zatim sobe za opuštanje u kojima je moguće bacati pikado ili igrati video-igru, veliki bilijar stolovi, fotelje sa masažerima, otvorene kuhinje. Zaposleni ne samo da nisu “prikucani” za dva kvadrata prostora dodeljenog im na upotrebu već se podrazumeva da cirkulišu, moderiraju tempo svog rada, međusobno razgovaraju, razmenjuju ideje i druže se. Ideja o zabavnim partijama u okviru radnog prostora upravo je posledica svesti o količini i intenzitetu obaveza, što u ogromnom broju slučajeva donosi stres, anksioznost i druge loše efekte koji prate izgradnju karijere u poznom kapitalizmu.
Ukoliko se na radnom mestu osećaju kao kod kuće, neuslovljeno i nepritisnuto hijerarhijom, izgradiće mnogo pozitivniji odnos prema kompaniji u kojoj rade, ali pre svega prema sopstvenoj poziciji i obavezama u njoj. Mogućnost da se rad prekine u određenom trenutku zbog potrebe za koncentracijom i poboljšanjem fokusa je dragocena. Pola sata masaže ili odlazak u sobu za trening, što je takođe sve češće, podrazumevani sadržaj na radnom mestu garantuje bolji učinak po povratku za računar na radnom stolu ili laptop na lejzi begu.
Zbog toga, istraživanja dokazuju, sve je manje onih koji “mere vreme” kada će istrčati iz radnog prostora i otići kući jedva čekajući da sat otkuca trenutak određen za to. “Friendly” prostor i isti takav odnos sa kolegama briše staru predstavu o radnom vremenu. I pauzama, naravno! Rad se vrednuje rezultatom, a ne ugovorom predviđenim prisustvom na jednom mestu. Kancelarije novog doba šalju jasnu poruku. Važna je suština, a ne forma! Od zadovoljnog čoveka se može očekivati više nego od onog koji to nije. U svemu, a na radnom mestu posebno.
U skladu sa globalnim trendovima, zelene zgrade, kao odgovor na rastuće probleme zagađenja, korak po korak, nalaze svoje mesto i u Srbiji. Rad u zgradi takvog tipa znači boravak u komfornom, energetski efikasnom okruženju ispunjenom čistim vazduhom i dnevnom svetlošću čiju jačinu određuju senzori spram realnih potreba zaposlenih. Recimo, LEED (Leadership in Energy and Environmental Design) sertifikat koji je strukturiran tako da pokriva različite oblasti održivosti – uslove vezane za lokaciju objekta i prevoz do nje, štednju vode, štednju energije, primenjene materijale, kvalitet unutrašnje sredine i inovativnost – potvrda je kvaliteta koji objekte ovog tipa razlikuje od običnih.
Zelene zgrade ne doprinose zagađenju, koriste obnovljive izvore energije, osmišljene su po standardima visoke ekološke odgovornosti. Boravak u zelenim oazama unutar zgrade ili na komfornim terasama predstavlja još jednu važnu prednost za zaposlene u moderno uređenim sistemima.